Crna Gora posjeduje veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma i vrijeme je da se što prije suočimo sa izazovima, zaključak je prvog online panela na temu: „Razvoj turizma u ruralnim područjima“ u organizaciji Turističke organizacije Bar .

Savremeni život, posebno u trenutku kad je svijet pogođen epidemijom globalnih razmjera, uslovio je povratak prirodi, zdravom načinu života, domaćim proizvodima i potrebu za psihofizičkim oporavkom. Ruralni krajevi Crne Gore, Hrvatske i Srbije idealni su za kreiranje novog vida turističkog proizvoda koji u budućnosti treba da preuzme primat i generiše visokoplatežne goste.

Kako je najavljeno na panelu, Bar će, kao opština sa najizraženijom diversifikacijom turističke ponude u državi, potencijal svog zaleđa i konkretne smjernice za njegovu „eskploataciju“ uokviriti novom Strategijom razvoja turizma.

O uporednoj praksi, izazovima i motivima koji inspirišu turiste da borave u ruralnim krajevima, ali i najvećim razvojnim ograničenjima govorili su Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, Bojan Zečević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i rukovodilac projekta „Strategija ruralnog turizma Crne Gore“, Damir Krešić, direktor Instituta za turizam iz Zagreba i Ilija Moric, predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru i vlasnik poljoprivrednog gazdinstva na Luštici.

Panel je, povodom Svjetskog dana turizma, održan 25. septembra. Panelu je prisustvovalo više od stotinu učesnika.

Turisti dolaze u Konavle, u Dubrovnik na izlet: Predsjednica udruge “Klub članova Selo” Dijana Katica podsjetila je da je Hrvatska prije 25 godina donijela prve propise iz oblasti ruralnog turizma, “doduše kao dopunske djelatnosti”.

,,Isprva se dosta štekalo, ali u zadnjih desetak godina imamo sjajne primjere dobre prakse. Jedan od njih je i u Konavlima, koji su udaljeni 30-ak kilometara od Dubrovnika. Kad su krenuli u ruralno-turističku priču vezali su se na dubrovačko tržište. U proteklih nekoliko godina imamo situaciju da turisti dolaze primarno njima u Konavle, a onda možda jedan dan odu u Dubrovnik. Važno je da destinacije koje razvijaju ruralni turizam stvarno razmišljaju o destinaciji”, istakla je ona.

Ona kaže da, zbog pandemije koronavirusa, u Hrvatskoj nijesu očekivali ništa od turizma ove godine.

,,U Hrvatskoj se statistika pravi samo za noćenja, pa ne možemo govoriti o izletnicima. Nekako su nautika i ruralni turizam donekle zadržali brojke od prošle godine. Kad govorimo o noćenjima na turističkim seljačkim gospodarstvima, razina je u osmom mjesecu bila otprilike 70 posto. Znamo zašto je to razlog- turisti žele, na neki način, da se odmaknu od velikih hotela i od velikih skupina ljudi. Kako god da je grozna godina, sve više je ruralnih destinacija koje imaju priliku za razvoj. Sad je prava prilika iz dva razloga- pandemija koja možda još jače pokrene investicije u ruralni turizam, a drugo je da Hrvatska i cijela EU ove godine završava sedmogodišnje programsko razdoblje. Krećemo u planiranje od 2021. godine, a završava se i strategija Hrvatska “2020- 2030”, precizirala je Katica.

Smještajni objekti u Srbiji već imaju buking za naredno ljeto: Profesor Bojan Zečević kaže da je ruralni turizam u vrijeme pandemije ,,sačuvao ono što se dalo sačuvati”.

,,Već krajem aprila ove godine bilo je povećano interesovanje za smještaje u ruralnim oblastima Srbije. Uprkos tome što je čak u nekim destinacijama konstatovana jedna vrsta preporuke turističkih organizacija da se ne primaju rezervacije iz straha od korone, ljudi su ipak radili rezervacije i primali ljude bezpripreme. Nakon toga je to sve malo splaslo, a potom je došlo do buma i do popunjavanja kapaciteta. Preko vikenda u većini objekata nijeste mogli da nađete praznu sobu, a tokom radne nedjelje popunjenost je bila na nivou od 60 do 80 posto”, naveo je Zečević.

On naglašava da je ovo vanredna situacija i da je na popunjenost smještaja u ruralnim oblastima presudno uticao ,,faktor koji je i dalje prisutan”.

,,U principu, dolazili su ljudi koji nijesu planirali odmor tu i koji su ustvari planirali da odu negdje drugo, Prva reakcija je bila što posle dva dana nijesu znali šta da rade. Vi tamo nemate aktivnosti koje imate, recimo, na moru. To je bio prvi problem, a drugi problem jeste što su se u nekoliko slučajeva ljudi žalili da su podignute cijene u ruralnom smještaju. Cijene nijesu bile podignute, bile su standardne za objekte tog tipa. U Srbiji imate objekte koji se izdaju za 150 do 250 eura za noć, jer su tako opremljeni. Oni koji su se žalili da nemaju šta da rade su se poslije sedam dana rekli da su se jako dobro odmorili i već su se počeli raspitivati za narednu godinu. Smještajni objekti već sad imaju bukinge za ljeto 2021.”, kazao je Zečević.

Pozitivna stvar, ističe, je što se širi sloj ljudi upoznao sa tim da postoji jako dobra ponuda i da postoji mjesto na kojem se, mimo klasičnog ljetnjeg odmora na moru, može provesti dobar odmor.

,,Kad je u pitanju Crna Gora, Srbija ima tu sreću da posjeduje jaku domaću tražnju. U Crnoj Gori, koliko znam, to nije slučaj. Ono što je hendikep za Crnu Goru je to što je država u kojoj sve možete brzo dosegnuti, za nekoliko sati. Dosta ljudi iz kontinentalnog dijela Crne Gore skoknena more i u toku dana se vrati, tako da nema noćenja. To se kroz obogaćivanje ponude sigurno može nadomjestiti”, poručio je profesor Zečević.

Užasan pritisak na usko obalno područje: Direktor zagrebačkog Instituta za turizam Damir Krešić kaže da u Hrvatskoj ima puno više sadržaja koji se mogu uvrstiti u ruralni turizam u širem kontekstu, u poređenju sa krajem prošlog vijeka.

,,Čini mi se da je ruralni prostor još uvijek nedovoljno iskorišćen, a s druge strane imamo užasan pritisak na usko obalno područje zbog čega imamo puno infrastrukturnih problema. U vrijeme glavne turističke sezone, pa čak i ove godine koja nije bila za pamćenje, bilo je problema sa infrastrukturom. Kad govorimo o poziciji ruralnog turizma u strateškim dokumentima mislim da je u Hrvatskoj potrebno puno investirati u ravnomjerni regionalni razvoj turizma i, u tom kontekstu, u prvi plan dolazi ruralni prostor. Do sada smo se u Hrvatskoj, a vjerujem i u Crnoj Gori, vodili linijom manjeg otpora jer je zapravo najlakše dovesti ljude i još uvijek će glavni motiv dolaska turista biti sunce i more. Slažem se da su u Hrvatskoj napravljeni veliki pomaci, ali smatram da turizam na ruralnom području Hrvatske nije dovoljno razvijen. Ove godine je u ruralnom području ostvareno 73.000 noćenja, što je manje od jedan odsto od ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj”, ističe Krešić.

Korona kriza je, kako je ocijenio, ukazala da postoji neki drugi tip turističke ponude, koji može biti atraktivan i kvalitetan.

Smatra da se to može mnogo više naplatiti nego nekakvi apartmani, bez ikakve dodatne ponude, uz konstataciju da će ova atipična situacija doprinijeti da se na neki način više fokusa u razvojnim strategijama svih zemalja u regonu stavi na domaću tražnju.

,,Mislim da su u Hrvatskoj ovu godinu izvukli domaći turisti. Poseban dio priče je što razvoj ruralnog turizma omogućava rasterećenje obale tokom turističke sezone, a nije toliko vezan za sunce i more pa se može razvijati i duže od dva, tri mjeseca”, naglasio je Krešić.

Ostaćemo bez sela i seljaka: Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva na Luštici Ilija Moric ističe da se mora razmišljati i o ruralnom prostoru i o ruralnoj ekonomiji ,,jer ćemo doći u situaciju da ćemo ostati bez sela i seljaka”.

,,Činjenica da je ruralni prostor preko 90 posto teritorije u Crnoj Gori, regionu i šire. Moramo da vodimo računa o tom prostoru i na nama je da taj prostor iskoristimo i valorizujemo. Važno je da struka ponudi neka rješenja. Kad je u pitanju ova godina, situacija je vrlo složena- znate da Crna Gora ne može da se osloni na domaću tražnju jer je učešće domaćih turista na nivou od 3,5 do četiri odsto. Srbija je tu u prednosti zato što ima mnogo veći i širi prostor za regrutovanje tražnje sa domaćeg tržišta. Crna Gora ima još jedan izazov jer je tipična avio destinacija i u momentu kad nijesmo imali letove nijesmo mogli da generišemo turistički promet. U međuvremenu su i granice bile zatvorene, tako da je u tom momentu ukupni turistički sistem trpio posljedice pandemije. Mislim da je ovo odličan period da se pripremimo za period oporavka koji će sigurno nastupiti za godinu- dvije, U ovom momentu imamo dosta otvorenih pitanja”, konstatovao je Moric.

On napominje da se problem odlaska ljudi iz sela ne može riješiti za kratko vrijeme, godinu ili dvije.

,,To je temeljni problem. Ako ostanemo bez osnovnih elemenata nemamo što da govorimo o ruralnom turizmu, već ćemo imati urbani turizam koji se samo preselio u ruralni prostor. To nam ne treba- nama zapravo treba diversifikovana turistička ponuda, što znači da imamo more i da postoji ta ponuda u ruralnom prostoru, kad vremenske prilike nisu baš najbolje. Tu su velike šanse za ruralni turizam”, podvukao je Moric.

Crna Gora je prošle godine, kako je naveo, usvojila studiju razvoja i u tom dokumentu se ruralni turizam po prvi put posmatra sa sistemskog, strategijskog stanovišta.

,,Istina je da ova godina ne nudi toliko šansi, ali ponavljam, imamo veći broj izazova koje moramo da riješimo i ovaj period bi bio izuzetan za to, posebno u dijelu daljeg unapređenja turističkog proizvoda na ruralnom području”, ocijenio je Moric.

Pojasnio je da među više od stotinu registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori “imamo dosta ponude koja je slična”.

,,Generalno gledano, cjelokupna ponuda na ruralnom prostoru je kvalitativno i kvantitativno nedovoljna za ozbiljniji međunarodni iskorak. Da sjutra neki kanal prodaje nama omogući 30 hiljada, ili 50 hiljada Njemaca i Austrijanaca postavilo bi se pitanje kako ih smjestiti i kako im organizovati sadržaj za tri ili sedam dana. Postoje izazovi, ali to ne znači da se to ne može riješiti kroz neki vremenski period. Studija, odnosno strategija razvoja daje neke odgovore, ali na nama koji radimo i koji smo u to uključeni je da svakako damo mnogo veći doprinos”, zaključio je Moric.