Tokom 1970-ih i 1980-ih godina gotovo da nije bilo kuće u kojoj na zidu nisu visili tada vrlo popularni gobleni. Vrijedne ruke domaćica, ali ponekad i muškaraca, vezle su goblene različitih motiva i na taj način “liječili živce” ili zarađivali novac.

U galeriji Zvono u Sarajevu večeras je otvorena izložba pod nazivom “Život na Vilerovom goblenu” u okviru koje su izloženi gobleni uz zapise Miljenka Jergovića, Semezdina Mehmedinovića i Gorana Samardžića na velikom formatu. Inicijator ovako neobične izložbe je Saša Bukvić.

“Mnogi su uklonili goblene, ali niko ih nije skroz uklonio. I ja sam kod majke našao dva goblena i na njima sam napisao ovu priču/pjesmu koja je dirljiva. Gobleni su dio našeg iskustva i odrastanja i oni koji nisu sada imaju priliku da vide masovnu poplavu goblena koja nas je zalila 1970-ih i 1980-ih godina. Oni nisu bili samo ukrasi već i stvar terapije, a sjećam se čitavih familija koje su se dohranjivale radeći goblene. Manje je poznato da je čuveni jugoslovenski, a potom bosanski izdavač Gavrilo Grahovac radio goblene iz terapeutskih razloga”, rekao je za Klix.ba Goran Samardžić, jedan od učesnika izložbe.

Gobleni su društveni fenomen i simbol srednje i niže radničke klase za vrijeme socijalizma. Samardžić ističe kako su imali i obrazovnu svrhu jer su kroz rad na njima široke radne mase učile po kojoj umjetničkoj slici su nastali.

“Gobleni su bili i platežno sredstvo jer su neki veliki bili izuzetno skupi pa se njima moglo plaćati. Nisu tako naivni kao što izgledaju”, dodao je Samardžić.

Izlagači su pozvali građane da donesu svoje goblene i ispričaju svoje priče o njihovom nastanku.

Share.

Leave A Reply

Close