Bogato kulturno-historijsko nasljeđe, nesvakidašnje prirodne ljepote privlače turiste iz cijelog svijeta u središnju BiH. Iako turistička sezona tek dolazi u Jajcu u protekla tri mjeseca skoro da nije bilo dana bez posjeta. Prošle godine ovaj kraljevski grad posjetilo je rekordnih 100 hiljada turista.

Bakarna zvona, čakije, alke.. najtraženija su roba na pijaci u Jajcu. Nekada je Ahmo Zonić, čuveni kovač iz Mrkonjića, živio od prodaje kosa, sjekira i drugog oruđa za obradu zemljišta. Danas od turista.

“Bi li mi vjerovali omladina neće da kosi, neće ništa. Sve hoću živjeti, neću raditi, a ovo je poljoprivredni alat za selo, nije za grad. Danas su sela umrla. Ovo ti je staro 700 godina (pokazuje sjekiru) od kako je Bosna postala ovo je staro. Danas ide u Srbiju radi suvenira”, kazao je kovač.

Pazar je kaže najbolji kad dođu Šveđani. Obraduju se Jajčani i stotinama hiljada drugih turista iz cijelog svijeta. U posljednje vrijeme česti su gosti iz Kine, Australije, Amerike i sa Bliskog istoka. U grad kamena, svijetlosti i vode ili kako ga još nazivaju kontinentalni Dubrovnik turiste uglavnom dovodi želja da vide jedan od 12 najljepših vodopada svijeta. Visok 22 metra, smješten u centru grada, ujedno je i ušće Plive u Vrbas. Ostaci šest arhitektonskih stilova svjedoče o vladavinama četiri carstva i tri kraljevstva.

“Krajem 14. i početkom 15. vijeka Jajce je bio najutvrđeniji grad Bosne pa su ovdje imali svoje sjedište i posljednji bosanski kraljevi. Između ostalog u Jajcu je i okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević”, podsjeća Tvrtko Zrile, historičar.

Ovaj ulaz vodi 11 metara pod zemlju. Katakombe kriju crkvu isklesanu prije 600 godina. Nastala je kao želja, vojvode Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač Jajca. U kripti sa oltarom uklesani su krst, sunce i polumjesec. Često je dervišima služila kao mjesto za post, molitvu I duševni mir. U drugom sv. ratu Josipu Brozu Titu bila je sklonište. Tvrđava, Medvjeđa kula, 29 nacionalnih spomenika … sve su to razlozi da broj turista godišnje dostigne i do 100 000.
Međutim zbog nedostatka luksuznih smještaja i sadržaja kojim bi upotpunili svoj boravak. Najčešće su ovdje samo u prolazu.

“Mi smo njihov boravak uspjeli da produžimo sa nekih sat-dva na pet-šest sati. Uglavnom su ovdje dva dana boravka, a većinom jednodnevne posjete. Jedino ljudi sa Bliskog istoka, njih priroda interesuje, oni budu po 10-15 dana na Plivskim jezerima”, navodi Huso Hadžić, Agencija za kulturno-historijsku baštinu.

Share.

Leave A Reply

Close