Sa primarnim ciljem smanjenja broja povreda i povećanja sigurnosti skijaša, kao i sa ciljem što bezbrižnijeg uživanja na bijelim stazama, Međunarodna ski federacija (FIS) je propisala skijaška pravila saobraćaja i opšteg ponašanja na ski stazama kojeg su obavezni da poštuju svi koji koriste skijaške staze bilo za skijanje, bordanje, šetnju ili neku drugu aktivnost.
1. Pažljivo prema drugim skijašima
Svaki skijaš ili snowboarder treba se ponašati tako da nikoga ne ugrožava ili ometa.
Skijaš nije odgovoran samo za svoje pogrešno ponašanje, već i za posljedice loše opreme. To vrijedi također i za upotrebu novo razvijenih sportskih rekvizita.
2. Kontroliranje brzine i načina vožnje – skijaško znanje
Svaki skijaš treba skijati tako da se može pravovremeno zaustaviti. Svoju brzinu i način vožnje mora prilagoditi terenskim, snježnim i vremenskim uvjetima kao i gustoći prometa na stazi.
Sudari na stazi često su posljedica prevelike brzine, nekontroliranog načina vožnje ili pomanjkanja pažnje prema događajima na stazi. Na području svoga vidnog polja skijaš ili snowboarder, mora biti u mogućnosti zaustaviti se, skrenuti u stranu tj. izbjeći sudar s drugim skijašem. Na nepreglednim mjestima ili u gužvi potrebno je skijati polako, pogotovo uz rubove staza, na prijelomnicama i uz rubove liftova i žičara.
3. Izbor smjera vožnje – skijanja
Skijaš ili snowboarder koji dolazi odzada, mora prilagoditi smjer svoje vožnje tako da ne ugrožava skijaša ispred sebe. Skijanje je sport slobodnoga kretanja gdje svako skija gdje i kako želi, dok poštuje pravila, poštuje prostor drugih te ima na umu osobne sposobnosti i trenutnu situaciju na skijalištu.
Prednost ima prednji skijaš. Ko skija za nekim u istom smjeru, treba držati dovoljan razmak, da skijašu pred sobom ostavi dovoljno prostora za njegovo slobodno kretanje.
4. Preticanje
Preticanje je dozvoljeno odozgo, slijeva i s desna, naravno, ako je udaljenost pri preticanju dovoljna da pretiecanom skijašu omogućava dovoljno prostora za sva njegova namjerna ili nenamjerna kretanja. Skijaš ili snowboarder koji pretiče u potpunosti je odgovoran za cijeli manevar preticanja, ali da ne uzrokuje nikakve poteškoće. To vrijedi i za skijanje pored skijaša koji stoji na mjestu.
Skijaš koji pretiče drugoga, u cijelosti je odgovoran za dovršenje preticanja, na način da skijašu ne prouzroči poteškoće. Odgovoran je toliko vremena, dok ne završi preticanje. To pravilo vrijedi također i kada se pretiče skijaš koji stoji na mjestu.
5. Uključivanje na stazu i nastavak skijanja
Svaki skijaš koji se želi uključiti na uređenu stazu, nakon zaustavljanja ili se kreće prema gore, mora se pogledom prema gore i dolje uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za sebe ili druge.
Iskustvo je pokazalo da uključivanje na stazu i nastavak skijanja često dovodi do nesreće. Zato je nužno potrebno da se skijaš koji se uključuje u “promet” uključi harmonično i sigurno za sebe i za druge. Kada nastavlja sa skijanjem nastavlja sporije pa zato i ima prednost pred bržim skijašima i onima koji dolaze odozgo.
Prema pravilu 3. razvoj skija sa povećanim bočnim lukom (carving skije) i dasaka za snowboard omogućavaju tj. dozvoljavaju njihovim korisnicima, voženje zavoja i skretanje na padini prema gore. tako se skijaši kreću u suprotnom smjeru od prometa padinom prema dolje. Zato se moraju pravovremeno uvjeriti, da to mogu i učiniti, radi sebe i drugih.
6. Zaustavljanje
Svaki skijaš ili snowboarder mora izbjegavati zaustavljanje na uskim ili nepreglednim dijelovima ako to nije nužno potrebno. Skijaš koji je tamo pao, mora se što je moguće prije maknuti, tj. upozoriti na svoju prisutnost.
Jedino na širokim dijelovima staza skijaši ili snowboarderi smiju se zaustavljati na sredini, a inače trebaju stati na rubu staze. Uski i nepregledni dijelovi, koje je nemoguće ili teško vidjeti, moraju ostati slobodni. Pri padu skijaš neka pokuša upozoriti na svoju prisutnost ako se iz razumljivih razloga ne može maknuti s nesigurnog dijela staze.
7. Penjanje ili spuštanje (silaženje)
Skijaš ili snowboarder koji se penje ili silazi pješice, mora to činiti samim rubom staze.
Kretanje u krivom smjeru od glavnog “prometa” predstavlja za skijaše nepredviđenu prepreku. Također i tragovi hodanja uništavaju samu stazu pa i na taj način ugrožavaju skijaše.
8. Poštivanje znakova i oznaka
Staze se s obzirom na težinu, označavaju zelenom, plavom, crvenom i crnom bojom. Skijaš ili snowboarder po slobodnoj volji izabire odgovarajuću stazu. Staze se također označavaju znakovima koji pokazuju smjer kao i upozorenja opasnosti ili zabrane skijanja. Ako je staza označena kao zatvorena, takvu oznaku treba poštivati kao i znakove za opasnosti. Skijaš mora znati da su to upute za njegovu sigurnost.
9. Pomoć pri nesreći
Pri nezgodi svaki je skijaš dužan pomagati.
Pomoć je bez obzira na zakonsku dužnost načelo sportskoga ponašanja. Tu spadaju pružanje prve pomoći, obavijest spasilačkoj službi i osiguranje mjesta nesreće. Bijeg s mjesta skijaške nesreće jednako će biti tretiran kao i bijeg s mjesta prometne nesreće u cestovnom prometu.
10. Dužnost legitimiranja
Svaki skijaš ili snowboarder, ako je svjedokom ili sudionikom, odgovoran ili ne, mora se u slučaju nezgode legitimirati. Svjedoci su za civilno i kazneni pravni postupak nesreće od velikog značaja. Svaki odgovoran skijaš mora na taj način ispuniti svoju građansku i moralnu dužnost i bit dostupan kao svjedok. Informacije spasilačkoj službi i policiji kao i fotografije su važne pri rješavanju pitanja o krivici.