Posljednjih šest godina Općina Stolac nije izdvojila ni marke za manifestaciju, a prije rata iza nje je stajao cijeli grad, kazao nam je Edim Šator, predsjednik Upravnog odbora ovog događaja.

U Stocu je jučer završena trodnevna kulturna manifestacija Slovo Gorčina koja slavi velikana bh. pjesništva Maka Dizdara.

Prva večer protekla je u znaku ovogodišnjih dobitnika književne nagrade Mak Dizdar, koja se tradicionalno dodjeljuje mladim autorima za neobjavljene radove. Amila Kahrović-Posavljak nagradu je dobila za rukopis “Koščice“.

Traumatičnost društva

– Presretna sam jer ovo je ipak ozbiljna manifestacija koja nosi ime najvećeg bh. pjesnika. Manifestacija koja ima dugu tradiciju i koja je izrodila neke od najvećih književnih imena. Kod nas se kultura obično svede na pet-šest „fensi“ stvari, a ono što je prava kultura i umjetnost uvijek ostane na dvostrukoj margini – kazala je Kahrović-Posavljak.amilaDarka Cvijetića, glumca, pozorišnog reditelja, dramaturga i pjesnika iz Prijedora, nije potrebno posebno predstavljati. On svojim djelima, kako na pozorišnim daskama, tako i u poeziji, ukazuje na traumatičnost društva u kojem živimo, na sve posljedice posljednjeg rata i nepravdu života koja nas je zadesila. Prvi put je kaže, u Stocu i osjeća se počašćeno što je gost jedne takve manifestacije.

– Sretan sam što postoje prenosioci vatre, ljudi koji će dovoljno poštovati jezik kojim je Mak Dizdar govorio, koji je njegovao i koji je duboko ukorijenjen u nas da bi se ta tradicija nastavila. Živimo u zemlji u kojoj su sve vrijednosti poremećene. Generacije koje dolaze imat će težak posao da nas vrate u svijet normalnosti, jer ovo nenormalno stanje toliko dugo traje da smo se na njega navikli – ističe Cvijetić.

Jedna od najrespektabilnijih kulturnih manifestacija u BiH, koja se već četvrtu deceniju održava u Stocu, proteklih godina nije imala potrebnu podršku kako bi se razvijala.satorEdim Šator, predsjednik Upravnog odbora Slovo Gorčina kaže da iz godine u godinu sve je teže organizirati događaj jer se sve manje sredstava izdvaja za kulturu.

Nametnute podjele

Koliko nam je Mak danas potreban, najbolje govori njegov „Kameni spavač“, njegovo istraživanje srednjovjekovne bosanske historije i stećaka. On je najautentičniji pjesnik i njegovo djelo nam je potrebno, smatra Šator, da bismo spoznali ono što jesmo i da bi vratili sve podjele koje su nam namjerno nametnute.

– Posljednjih šest godina Općina Stolac nije izdvojila ni marke za manifestaciju, a prije rata je iza nje stajao cijeli grad i izdvajala su se ogromna sredstva. Tada su se mogla dovesti velika imena, ali danas, zbog finansija, to nije moguće. Odnos Općine prema Maku Dizdaru i ovoj manifestaciji najbolje se vidi kroz činjenicu da ni jedan sokak, ulica ili park u njegovom rodnom gradu ne nosi ime po njemu. U Sisku u Hrvatskoj te širom bivše Jugoslavije ulice nose ime ovog pjesnika, a u njegovom rodnom gradu jedino što podsjeća na Maka je bista u parku – naglasio je Šator.

Treća nagrada nije dodijeljena

Jednoglasnom odlukom žirija prof. dr. Alije Pirića te književnika Mileta Stojića i Mira Petrovića, prva nagrada je ostala u BiH, a druga je otišla u Hrvatsku Goranu Milakoviću. Treća nije dodijeljena.

– Došao je određen broj kvalitetnih rukopisa koji su ušli u uži krug za treću nagradu, ali žiri je smatrao da nijedan od njih nije dovoljno dobar da bi bio nagrađen – pojasnio nam je Edim Šator.

Dobitnici poznati pjesnici

Književna nagrada, koja nosi ime Maka Dizdara, za prvu neobjavljenu zbirku pjesama ustanovljena je 1972. godine u okviru manifestacije Slovo Gorčina. Nagrada je predstavljala priliku za afirmaciju mladih pjesnika i podsticaj daljem stvaralaštvu.
Među dobitnicima nagrade su mnogi pjesnici koji su danas priznati i poznati u svijetu.

(Izvor: A. Bečić Šuta/Faktor.ba)

Share.

Leave A Reply

Close