Rodna kuća istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, prevodioca, historičara i političara Safvet-beg Bašagića uz Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nacionalnim spomenikom odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašena sredinom 2005. godine, smještena u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta postala je najomiljenije mjesto obilazaka tokom posjeta Nevesinju.

Upravo širenje saznanja da je rodna kuća Safvet-bega Bašagića u veoma dobrom obliku sačuvana sve do sada razlog je što mnogi u Nevesinje dolaze isključivo iz tog razloga, da je obiđu. Da je tako najbolje svjedoči i podatak da je upravo ove sedmice najavljen dolazak veće grupe učenika iz Konjica i Mostara koji će u Nevesinju upravo posjetiti rodnu kuću Safvet-bega Bašagića.

Velika stara bosanska kuća, kaldrma u avliji, stara česma, prozori, pa čak i fasada ofarbana samo bijelim krečom zasigurno će svakog posjetioca vratiti u neka davna vremena u što se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) tokom svog boravka. U avliji kao da je vrijeme stalo.

 

 

– Sigurno je da je ovo jedna od najznačajnijih građevina osim vjerskih objekata, što se tiče džamija, koja se nalazi u Nevesinju i koja treba da bude simbol i pečat budućim generacijama koji treba da dođu i obiđu rodno mjesto i rodnu kuću jednog od naših najpoznatijih pjesnika u Bosni i Hercegovini. Safvet beg Bašagić rođen je 1870 godine u ovoj kući i ovdje je napravio prve korake. Ovdje je odrastao kao dječak i nakon ranog djetinjstva otišao je u Mostar da bi završio škole. Kao što znamo Safvet-beg Bašagić je jedan od prvih doktora u BiH koji je završio obrazovanje na Bečkom univerzitetu. Studirao je orijentalne jezike arapski i perzijski i 1910. taj doktorat odbranio na Univerzitetu u Beču – kaže u razgovoru za Anadolu Agency Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Kuća sa pečatom ranijeg vremena

I efendija Čopelj tvrdi kako je interes za rodnom kućom Safvet-bega Bašagića sve izraženiji.

– U posljednje vrijeme, nekih pet-šest godina kada se već pročulo i saznalo za ovu kuću, oni koji nisu bili sa tim upoznati, dolaze na ovo mjesto i posjećuju ga. Zaista brojne delegacije, a posebno djeca i đačkog uzrasta, ali i studenti, svi drugi turisti koji ovdje dođu žele, odnosno izraze želju da posjete ovo mjesto gdje je rođen naš uvaženi pjesnik Safvet beg Bašagić. Medžlis Islamske zajednice Nevesinje će nastojati da preporuči svakom gostu i musafiru da osim naših vjerskih objekata, džamija, kao jedno od sljedećih mjesta nakon njih obavezno dođe ovdje i da vidi upozna se s kućom gdje se rodio Safvet-beg Bašagić. Sigurno će kada je vidi proraditi emocije ili sjećanje mnogih, koji će se vratit u to vrijeme kada je ovdje odrastao Safvet-beg Bašagić – kaže efendija Čopelj.

Kuća je u vlasništvu slikara Avdije Ćorića, ali efendija Čopelj kaže kako će Medžlis Islamske zajednice Nevesinje u skladu sa svojim mogućnostima pripomoći da ona bude reprezentativna posjetiocima.

– Sigurno ako budemo u mogućnosti mi kao Medžlis Islamske zajednice Nevesinje dat ćemo sve od sebe da ovu kuću vratimo u prvobitno stanje, da ne kažemo da je renoviramo i da eventualno neke stvari koje su u stanju propadanja da ih obnovimo, da malo uredimo dvorište i sve ostale stvari koje treba izmijeniti. Kao što vidimo ova kuća podsjeća na staru bosansku kuću u orijentalnom stilu. To je kuća koja je nekada bila svojstvena kod onih porodica, begovskih, odnosno onih ljudi koji su bili malo boljeg imovnog stanja. Upravo ovakve su te kuće bile i one daju pečat tog vremena i tog vakta – kaže efendija Čopelj.

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka.

Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme.

Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. Zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nurijem Hadžićem pokreće list Behar 1. maja 1900. godine.

Od 1900. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit. Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije “Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur” koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.

Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).

Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-Ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.

Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.

Share.

Leave A Reply

Close